fbpx
Skip to content

Osnove astrofotografije

Moja prva astro-panorama i sedma astrofotografija uopće. Samostan u pustinji Blaca na otoku Braču prvi put snimljen na ovaj način. 20.6.2017. Panorama od 24 snimaka s Nikon D3300, ISO 1600, 25s, 11mm, f/2.8. Greška: prednji plan je neravnomjerno osvijetljen.

UVOD

Ako voliš tamno noćno nebo i želiš naučiti kako snimiti Mliječni put, kiše meteora i zvijezde bez teleskopa, ne traži dalje. Podijelit ću s tobom svoj proces planiranja, snimanja i obrade za moj nagrađivani projekt Odiseja BračMore Zvijezda, prve hrvatske knjige astrofotografije, i u kratkom roku savladat ćeš osnove pejzažne astrofotografije

O nekim tehnikama ću kasnije detaljnije pisati pa te pozivam pratiš ovu malu školu astrofotografije ako želiš dovesti svoje znanje noćne fotografije na višu razinu.

Pejzažna astrofotografija je napredna vrsta fotografije i ovaj vodič pretpostavlja da su ti jasni fotografski koncepti ekspozicije i kompozicije. Ako tek počinješ s fotografijom, preporučujem ti da prije upuštanja u astrofotografiju izdvojiš vremena za savladavanje osnova i upoznavanje vlastite opreme.

1. OPREMA

Ne brini, ne treba ti razna skupocjena oprema. Ovdje pričamo o pejzažnoj astrofotografiji bez teleskopa, star tracker-a ili modificiranog aparata. Moje fotografije s najjeftinijim DSLR-om, i to jednostruke ekspozicije (izuzev star trails-a), bile su dovoljno dobre za najbolju temu mjeseca National Geographic časopisa, pobjedu na natječaju te izlaganja u muzejima

Razni dodaci i skupa oprema ne nadomještaju manjak vještine i kreativnosti. Primjeni savjete iz ovog vodiča, eksperimentiraj i radi na svom izričaju, dobre fotografije će doći prije nego što misliš.

FOTOAPARAT

Svaki fotoaparat ili mobitel koji može snimati u RAW formatu i ima mogućnost ručnog podešavanja postavki može zabilježiti solidne detalje noćnog neba. Sve moje astrofotografije su nastale s entry-level, crop senzor DSLR aparatom (Nikon D3300). Ako ti budžet dozvoljava, full frame DSLR će ti pružiti superiornije rezultate s većim dinamičkim rasponom uz manje šuma.

OBJEKTIV

Kako snimiti Mliječni put koji se proteže gotovo čitavim nebom? Kvaliteta i izbor objektiva bitniji je od fotoaparata. Najidealniji objektivi za snimanje pejzažne astrofotografije su širokokutni objektivi s velikim otvorom blende. S njima dosta toga stane u kadar i zahvaljujući velikom otvoru blende hvataju više svjetla i omogućuju kraće ekspozicije. Tako se umanjuju zvjezdani tragovi (eng. star trails) – zvijezde izgledaju kao crte umjesto kao točke. Širokokutni objektivi iskrivljuju kadar na rubovima pa će zvijezde u središtu uvijek biti oštrije/kraće nego one na rubu. 

Za pejzaže ja najčešće koristim Tokinu 11-16mm f/2.8.

Standardni objektivi od 35 i 50 mm pružaju odlične rezultate no pošto se radi o većoj žarišnoj duljini potrebno je pomnije planiranje jer zahtijevaju veće udaljavanje od subjekta jer uvećavaju udaljene objekte – što je korisno za npr. fotografije Mjeseca. 

STATIV

Neizostavan dio opreme za dugačku ekspoziciju. Stativ mora biti dovoljno čvrst i stabilan da podržava težinu tvoje opreme duži period vremena. Definitivno treba biti tripod a ne monopod, s ručkama za podešavanje obje osi za jednostavne promjene kadra.

DALJINSKI OKIDAČ

Daljinski okidač s intervalometrom nije neophodan ali omogućava automatiziranje snimanja velikog broja fotografija proizvoljne ekspozicije, što je jako korisno za snimanje kiše meteora, star trails-a i timelapse videa. Također uklanja trešnju kamere koja nastaje pri ručnom pokretanju zatvarača. Za osnovnu astrofotografiju ugrađeni timer od fotoaparata je dostatan.

2. PROGRAMI


LIGHTROOM

Odličan program koji sadrži sve alate potrebne za obradu fotografija, sprema promjene koje napraviš te ih uvijek možeš kasnije dodatno podešavati. Također omogućava jednostavno organiziranje, sortiranje i rangiranje velikog broja fotografija.

PHOTOSHOP

Ovaj program pruža više naprednih alata za obradu, no u većini slučajeva ti neće biti potreban. Ja ga koristim za lokalne korekcije, uklanjanje nepoželjnih objekata, stvaranje kompozita i panorama, što već nadilazi osnove astrofotografije.

STAR STAX

Besplatan program koji se koristi za spajanje više uzastopnih ekspozicija istog kadra za stvaranje star trails kompozitnih fotografija.

STELLARIUM

Ovaj besplatni program ne služi za obradu već za planiranje snimanja. Interaktivna zvjezdana karta s kojom lako možeš utvrditi položaj Mliječne staze, Mjeseca i ostalih nebeskih tijela u određeno vrijeme. Na terenu je naročito praktičan kao aplikacija za mobitel. Možeš ga preuzeti ovdje. 

zvjezdani tragovi iznad samostana u pustinji blaca
Moj prvi star trails. Samostan u pustinji Blaca, otok Brač. 20.6.2017. 45 snimaka s Nikon D3300, ISO 800, 30s, 11mm, f/2.8. Greška: bio sam znatno bliže prednjem planu i nije ulazio u polje fokusa pa nije baš najoštriji.

3. PLANIRANJE

ODABIR LOKACIJE

Prije svega utvrdi je li uopće moguće snimiti Mliječni put s odabrane lokacije. Ono što narušava promatranje i snimanje noćnog neba je rastući ekološki problem svjetlosnog onečišćenja umjetne rasvjete. Na ovoj stranici provjeri stanje na terenu. Područja označena crvenom bojom nisu podobna za astrofotografiju. Također provjeri i položaj i mijenu Mjeseca, njegov sjaj lako može nadjačati sjaj zvijezda i Mliječne staze.

VRIJEME I VRIJEME

Zemlja se rotira oko svoje osi i Sunca, stoga Kumova slama nije uvijek vidljiva. Najviše prilika za fotografiranje bude tijekom ljetnih mjeseci, nakon astronomskog sumraka. Prije izlaska na teren obavezno provjeri vremensku prognozu, naročito radare za oblake. Ako je potpuna naoblaka nema smisla ići na teren ali poneki manji oblaci znaju dati zanimljivu dinamiku fotografiji. Također, ako je u zraku velika vlažnost, očekuj nešto manju oštrinu i detalje zvijezda.

PRONALAŽENJE MLIJEČNOG PUTA

Za pronalaženje Mliječnog puta na terenu ja koristim analogni kompas i vodim se prema informacijama iz Stellariuma. Kompas aplikacija za mobitel je sasvim ok. Također, postoje i praktične aplikacije (Star Chart i Stellarium za Andriod, Star Walk za iOS, …) koje pokazuju trenutni položaj Mliječne staze tamo gdje usmjeriš mobitel. S vremenom ćeš moći locirati Mliječni put prostim okom. 

4. KAKO SNIMITI MLIJEČNI PUT?

Evo nas na najvažnijem dijelu. Imaj na umu da su navedene postavke smjernice jer nemamo svi istu opremu i ne snimamo u istim uvjetima.

Za početak, postavi aparat u Manual mode (“M”) jer tada imaš najviše kontrole nad postavkama. Isključi automatsko uklanjanje šuma i ako ne koristiš daljinski okidač, uključi odgodu snimanja na 2 sek da ukloniš trešnju fotoaparata. Balans bijele stavi na automatski.

FORMAT

Izbjegavaj snimanje u JPEG formatu koji je sabijeni prikaz onoga što fotoaparat zabilježi kako bi se umanjila veličina datoteke uz žrtvovanje detalja, što znatno ograničava kasniju obradu. RAW format je najvjerodostojniji prikaz onog što je senzor zabilježio bez gubitka detalja s najvećom mogućnosti kontrole u obradi. Pripazi da se ne radi o “compressed RAW” formatu.

FOKUSIRANJE

Na autofokus u potpunom mraku zaboravi, morat ćeš ručno fokusirati. Ako ti objektiv ima oznaku beskonačnosti (∞) to je dobra početna točka za podešavanje fokusa ali na većini objektiva nije najpreciznija. 

Veću preciznost fokusa možeš dobiti podešavanjem obruča za fokus uz praćenje stanja na zaslonu uživo (live view). Pronađi najsjajniji objekt na nebu (zvijezda, Mjesec, …) ili na horizontu putem live view-a, približi ga putem zaslona, ne objektiva, i podešavaj fokus tako da objekt bude što manja točka, tj. oštriji.

Nakon svakog pomicanja stativa ili promjene žarišne duljine potrebno je ponovno fokusirati.

EKSPOZICIJA

Česta praksa u astrofotografiji je kombiniranje različitih ekspozicija i točaka fokusa kako bi se izvukli detalji u prednjem planu i nebu u tzv. kompozitu – o tome ću pisati kasnije. Za potrebe ovog vodiča, usredotočit ću se na jedinstvene ekspozicije.

Veća ISO vrijednost će ti omogućiti da uhvatiš više svjetla s kraćom ekspozicijom uz nuspojavu digitalnog šuma koji umanjuje kvalitetu fotografije. Kreni s ISO-om u rasponu od 800 do 3200 i vidi što ti daje najprihvatljivije rezultate.

Otvor blende postavi da bude skroz otvoren da prikupiš što više svjetla. Ako imaš problema s oštrinom, malo zatvori blendu i po potrebi povećaj ISO.

Zbog rotacije Zemlje zvijezde se pomiču na nebu, brže nego što očekuješ, a prilikom dugih ekspozicija ostaje trag tih kretanja, prethodno spomenuti zvjezdani tragovi (eng. star trails). Ako želiš što oštrije zvijezde potrebno je limitirati ekspoziciju, ali koliko? Ovisi o objektivu.

PRAVILO 500

“Pravilo 500” je formula za izračunavanje maksimalne ekspozicije prije pojave star trailsa za određeni objektiv. Broj 500 podijeli sa žarišnom duljinom svog objektiva. Npr. za moju Tokinu na 11mm maksimalna duljina ekspozicije prije pojave trailova bi bila 500 / 11 * 1.5 (množim jer je crop senzor) = 30 sekunda. Ovo pravilo nije uklesano u stijeni, eksperimentiraj. Imaj na umu da širokokutni objektivi iskrivljuju kadar na rubovima pa će zvijezde u središtu uvijek biti oštrije nego one na rubu.

LIGHT PAINTING

Light painting, bilo mobitelom, svjetiljkom ili bljeskalicom, je metoda osvjetljavanja prednjeg plana za veći dinamički raspon fotografije. Izbjegavaj snažno, direktno svjetlo, teško je za korigirati u obradi, baca oštre sjene i previše odvlači pažnju od tamnog neba.

Sada znaš kako snimiti Mliječni put (ili zodijačku svjetlost) ali nismo gotovi…

Kiša meteorskog roja Perzeida iznad ostataka crkvice sv. Jadro, otok Brač. 13.8.2018. 321 snimaka s NIkon D3300, ISO3200, 30sek, 11mm, f/2.8. Greška: snimao 5 sati a nisam ponio nešto za prizalogajiti.

5. OBRADA

Planiranje i fotografiranje su 2/3 procesa astrofotografije. Ostatak spada na obradu koja je umjetnost za sebe i svatko ima svoj način kako to radi. Nemoj požurivati ovaj dio procesa jer će se to itekako očitovati na tvojim fotografijama. Izdvoji vremena da izučiš alate za obradu i razviješ svoj stil. O naprednim detaljima obrade astrofotografija ću pisati kasnije jer bilo previše za ovaj uvod. Niže navedene postavke su iz programa Lightroom.

BALANS BIJELE

Ako snimaš RAW-u, u obradi imaš potpunu kontrolu nad balansom bijele boje. Ova postavka izuzetno utječe na utisak fotografije. Automatska postavka bijele boje će dati ok rezultate ako nema jakih izvora svjetlosti u kadru ali uvijek je potrebno dodatno fino podešavanje. Najčešća greška koje primjećujem kod početnika su pretjerano plavi i/ili ljubičasti tonovi, cilj je istaknuti detalje u Mliječnoj stazi, ne da se utope u ostatku neba. Uglavnom je riječ o postavki temperature od 3000° do 4000° Kelvina. Slobodno koristi neku od mojih fotografija kao referencu.

TON

Vrijednosti ovih postavka znatno variraju ovisno o kadru. Cilj je povećati kontrast i dinamički raspon bez svijetlih ili tamnih područja na fotografiji koja su “izgorena” – apsolutno bijela ili crna, ne sadrže podatke, to možeš pratiti na histogramu. Na svojim fotografijama većinu tona prilagođavam putem “Tone Curve” alata.

PRISUSTVO

Meni osobno najdraži alati za isticanje detalja su Clarity i Dehaze. Naročito u noćnoj fotografiji, jako uspješno ističu zvijezde i Mliječnu stazu. Ali pripazi, s ovim alatima je vrlo lako pretjerati, često i mene ponese. Previše Clarity-a uzrokuje artefakte oko rubova objekata, a Dehaze baca zelenkasto-plavu boju na nebo, što izgleda neprirodno. 

IZOŠTRAVANJE

S izoštravanjem treba biti pažljiv da se ne naglasi i digitalni šum. Ovaj alat uglavnom ne koristim, a kada ga koristim primjenjujem ga samo na zvijezde putem maske. Međutim, kada radim fine-art print uvijek u export postavkama izoštrim prema vrsti papira.

SMANJIVANJE ŠUMA

Uz dugačke ekspozicije i visoki ISO šum, hot pixeli (apsolutno bijeli) su neizbježni. Srećom Lightroom ima alat koji solidno rješava taj problem, a nalazi se pod “Detail – Noise reduction – Luminance“. Što više šuma možeš ukloniti to bolje, ali pripazi da pritom ne izgubiš detalje zvijezda i Mliječnog puta. Za tvrdokorne hot pixele koristi Photoshop spot removal.

KOREKCIJE OBJEKTIVA

Uključi “Profile Corrections” za ispravljanje vinjete i iskrivljenja na rubovima kadra te “Remove Chromatic Abberation” za uklanjanje artefakata ljubičaste i zelene boje na rubovima. Ako program ne prepozna automatski tvoj objektiv pronađi ga u padajućem izborniku.

PRAKTIČNI SAVJETI

Lov na tamna neba za moju knjigu Odiseja Brač – More Zvijezda me vodi daleko od osvijetljenih puteva i kada sam 2017. tek počinjao s astrofotografijom nisam vodio računa o svojoj sigurnosti te nakon nekoliko lakših ozljeda na sebi i težih na opremi prije svakog izlaska na teren prođem svoju listu pravila:

  • Obavijesti barem jednu osobu gdje ideš i kada se otprilike namjeravaš vratiti.
  • Provjeri dolaze li grmljavinske oluje. Bliski udarci munje nisu zabavni.
  • Snimanja često traju više sati, slojevito se obuci i ponesi vodu i hranu.
  • Napuni sve baterije, naročito za mobitel. Dodatna baterija za DSLR je jako korisna.
  • Naglavna svjetiljka znatno olakšava kretanje i baratanje fotoaparatom u mraku.
  • Ponesi nekakvu zaštitu za opremu od rose i krpicu za brisanje objektiva.
  • Informiraj se o opasnim životinjama u svom području.

Čestitam, sada znaš sve osnove astrofotografije i kako snimiti Mliječni put! 
Možeš krenuti u lov na zvijezde, želim ti vedra neba i puno dobrih fotografija! Ako imaš pitanja ili ti treba nešto dodatno pojasniti, bez ustručavanja ostavi komentar. 🙂

P.S. U planu je i radionica astrofotografije u skorijoj budućnosti, sve informacije ću prvo objaviti na svojim društvenim mrežama:

Hvala na posjeti! Za novosti o mojim radionicama, izložbama i projektima, prijavi se ovdje:

2 thoughts on “Osnove astrofotografije”

  1. Pingback: Fotografiranje meteora | Perzeidi i Geminidi | Astrofotografija

Rec' čagod