“Kometi su kao mačke, imaju rep i čine što god ih je volja.”
David H. Levy – astronom i istraživač kometa
Dnevnik lovca na komete
Ako želiš znati kako fotografirati komete bez teleskopa, ne traži dalje. Za sve ljubitelje ledenih gromada što lutaju po kozmosu, na ovoj stranici ću voditi evidenciju svojih ekspedicija snimanja kometa. S primjerima i korištenom opremom i postavkama. Kronološki, s najnovijim kometom na kraju članka. Tako ćeš najbolje steći dojam da nijedan komet nije isti i svaki predstavlja jedinstveni izazov. Dok čekaš novi komet, prouči prvo osnove astrofotografije u mom besplatnom vodiču. Za one kojima je ta materija već poznata, evo kako najbolje fotografirati komete:
Kroz veliko vidno polje širokokutnih objektiva velika većina kometa je nezamjetna ili nije toliko atraktivna (poput Mjeseca). Svaki lovac na komete koji drži do sebe u arsenalu mora imati prime telefoto objektiv (npr. 50mm 1.8G ili veće). Zbog manjeg vidnog polja, to iziskuje pomnije planiranje pri odabiru motiva u prednjem planu. Pri tome ti može pomoći aplikacija PhotoPills.
Prije snimanja u nekoj od aplikacija za karte neba (npr. Stellarium) prouči položaj i kretanje kometa. Neka ti sjajna nebeska tijela budu vodilje, vidi nalazi li se u blizini kometa planet ili zvijezda. Za nalaženje kometa posluži se dalekozorom ili gledaj kroz live view fotoaparata. Ako ga i dalje ne vidiš, pronađi ga okidanjem probnih snimaka po nebu. Kod veoma sjajnih kometa dovoljna je jedna ekspozicija. Za one slabašnije ili ako želiš izvuć još detalja i smanjiti digitalni šum, koristi metodu stacking-a.
Kao i uvijek: fokus beskonačno + tamno nebo + upornost = bit će nešto…
C/2020 F3 Neowise | moj prvi komet
Komet C/2020 F3 NEOWISE je o retrogradni komet (kreće se u suprotnom smjeru od ostalih tijela u sustavu) s orbitom bliskom paraboli. Ophodno vrijeme mu je približno 7000 godina. Sunce osvjetljava primarni rep i jezgru, koja je pretežito od leda, prašine i kamenitih čestica. Kasnije je razvio i sekundarni, plinoviti repa svojstvene plave boje zbog ionizaciji od Solarnog zračenja, tzv. ionski rep.
Ovo je bio fenomen koji se dogodi svega par puta u životu. Sjajan komet, s lakoćom vidljiv prostim okom i atraktivan na gotovo svakoj žarišnoj duljini – od širokokutne do telefoto (cca 200mm). Krasio je naše nebo dvadesetak dana i u tom periodu sam spavao manje nego ikad. Trud se isplatilo, snimio sam 14 fotografija i timelapse video s kojima kasnije organizirao izložbu astrofotografije u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu te Info Zoni u Splitu. Iskustva sa snimanja su preopširna za ovaj blog, to čuvam za knjigu, evo samo kratki prilog za HRT.
OPREMA: Nikon D3300 | Nikkor 50mm 1.8G | Nikkor 18-140mm | Tokina AT-X 11-16mm
12P/Pons-Brooks | “vražji” komet
Komet 12P/Pons-Brooks jedan je od najsjajnijih periodičnih kometa, veći od Mount Everesta i posjećuje naš sunčev sustav svako 71 godina. Klasificira se kao kriovulkanski. Njegova jezgra promjera oko 30 kilometara ispunjena je kriomagmom (mješavina leda, prašine i plinova). Sunčevo zračenje zagrijava nukleus, povećava se pritisak i kriomagma eruptira kroz pukotine u kometu. Jedna takva nasilna erupcija uzrokovala je širenje kome (plinoviti oblak oko jezgre) u obliku simetričnih vrškova koji su podsjećali na rogove.
Komet sam ulovio s galaksijom Andromedom iznad bračkih suhozida kraj Dračevice. Tek u četvrtoj noći uspona na brdo imao sam sreće da uhvatim rupu u oblacima na sat vremena za ovaj snimak. Posebno mi je draga ova fotografija, ne samo zbog spektakularnog prizora koji se viđa jednom u životu koji je vrijedan dodatak mojoj nadolazećoj knjizi astrofotografije, nego i zbog toga što sam lokaciju otkrio u društvu svoje drage majke Dunje.
OPREMA: Nikon D3300 | Nikkor 50mm 1.8G

NAJNOVIJE: C/2023 A3 (Tsuchinshan-ATLAS)
Komet C/2023 A3 otkriven je 9. siječnja 2023. u kineskoj zvjezdarnici Ljubičasta planina, otud mu i ime “Tsuchinshan“. Potiče iz Oortovog oblaka – teorijskog međuzvjezdanog prostora koji okružuje Sunčev sustav koji je krcat ledenim i kamenim gromadama. Perihel, točku najbliže Suncu, prošao je dana 27. rujna 2024. Zadnji su ga gledali neandertalci prije nekih 80,000 godina, a s obzirom na orbitu, moguće je da izleti iz Sunčevog sustava i više nikad ga ne bude kod nas.
Bio sam poslovno u Zagrebu i sve sam gledao da pobjegnem na Brač i uhvatim komet. Ali računam, već imam zavidnu kolekciju kometa iznad otoka, zašto ne iskoristit ovu jedinstvenu priliku za svoje prve astrofotografije na kopnu. Prvo sam ga snimio u svom kvartu, na Jarunu iznad Teslinog tornja i otoka Ljubavi. Kad sam vidio koliko je sjajan u metropoli, bilo mi je jasno da nas čeka spektakl. Nažalost, u većini Europe taj prizor danima za redom su zaklanjali teški oblaci.
Zove me kolega Branko Nađ, da mu se pridružim u potrazi za vedrim nebom. Branko, Fredy Fijačko i ja potegli smo do Baških Oštarija na Velebitu i unatoč oblacima nitko se kući nije vratio praznih ruku. Branko mi je tad nahvalio ruševine zamka Milengrad u Budinšćini, pa sam dobio ideju da tamo pokušamo sljedeći put. Lokacija je bila pun pogodak, Milengrad je prekrasan iz svih kuteva, komet i Mliječni put su se vidili prostim okom, a snimio sam i jednu od svojih najboljih astrofotografija.
Pridružila nam se i Anita Malinar, upoznali smo se na mom predavanju i ovo joj je bila prva astro ekspedicija. Dok sam ležao skvrčen između stijene i stativa, čuo sam njen oduševljeni krik kad je prvi put uhvatila komet. Vratilo me to u moje početke i podsjetilo zašto se ovime bavim – s dobrim ljudima dijeliti očaranost svemirom i taj osjećaj prenijeti drugima, makar i kroz grabu. Drago mi je da sam ostao u Zagrebu.
OPREMA: Nikon D3300 | Nikkor 18-300mm