Kompletan VODIČ za POLARNU SVJETLOST: Prognoza, lokacije, fotografiranje
1. Što je polarna svjetlost i kako nastaje?
Polarna svjetlost, ili aurora borealis, je jedan od najfascinantnijih astronomskih fenomena. Taj očaravajući ples svjetlosti na noćnom nebu ostavlja svakog promatrača bez daha. Poseban izazov i san gotovo svakog fotografa je da zabilježi ovu ljepotu na kameri, a u našim krajevima i velika privilegija. U ovom astrofotografskom vodiču naučit ću te kako protumačiti prognoze aurore borealis te pokazati tehnike snimanja za nezaboravne fotografije ovog prirodnog čuda.
Naše Sunce ima svoj ciklus. U prosjeku svako 11 godina, dolazi do povećanja aktivnosti – većeg zračenja za 0,1%, broja i jačine Sunčevih pjega i baklji te učestalosti koronalnog izbačaja mase. Taj period se naziva Solarni maksimum i trenutno se nalazimo u njemu.
Sunčeve pjege su tamnije i hladnije regije na površini Sunca na koje utječu snažna magnetska polja, pojavljuju se u ciklusima i u prosjeku traju kraće od deset dana. Zbog jake magnetske aktivnosti, pjege su najčešće izvorište solarnih baklji.
Solarna baklja je eksplozivan događaj u Sunčevoj atmosferi koji emitira goleme količine energije. U slučaju koronalnog izbacivanja mase (engl. coronal mass ejection – CME), baklja eruptira plazmu, električki nabijene čestice. Solarni vjetar ih brzinom od 250 do 1200 km/s tjera prema magnetskom polju Zemlje (magnetosfera). Ono odbija njihov direktan udar ali dio čestica ipak dospije do polova gdje ubrzaju i sudaraju se s molekulama plinova.
Ta kolizija pobuđuje (ionizira) molekule koje za vrijeme “smirivanja” iz tog stanja emitiraju svjetlost. Na visinama nižim od 100 km, molekule dušika emitiraju plavu i ljubičastu svjetlost. Od 100 do 200 km, gušće raspoređene molekule kisika ispuštaju zelenu svjetlost, a u višim slojevima atmosfere, otprilike iznad 200 km rjeđe raspoređen kisik ispušta svjetlost crvene boje.
Zbog zakrivljenosti Zemljine površine, mi s ovih područja uglavnom vidimo samo vrh polarne svjetlosti koji je crvene boje. Zelena aurora je kod nas vidljiva samo u slučaju ekstremnih geomagnetskih oluja poput one u svibnju 2024.
STABLE AURORAL RED (SAR)
U prvih desetak sekundi videa s početka članka, vidljiv je luk slabašne crvene svjetlosti ispod kojeg se tek pojavljuje aurora borealis. Ovo je vrlo vjerojatno još jedan rijedak, slabo istražen fenomen naziva SAR luk. Dok auroru uzrokuju solarne čestice u padu, ovaj fenomen uzrokuju ekstremne termalne i kinetičke energije u Zemljinoj atmosferi tijekom geomagnetskih oluja.
2. Kako predvidjeti pojavu polarne svjetlosti?
Glavni i najažurniji izvor svih informacija je stranica Space Weather Live, koja ima i pripadajuću aplikaciju za praktično praćenje i obavijesti. A tu su i moje društvene mreže, auroru u Hrvatskoj (više) ne propuštam i odmah javim svojim pratiteljima kad je vidljiva na nebu.
Dva ključna preduvjeta nastanka polarne svjetlosti su solarne baklje i koronalni izbačaj mase (CME). Baklje moraju biti jake, klase M i više, a CME mora biti barem djelomično usmjeren prema Zemlji. Skala jačine baklji slična je Richterovoj. Klasificiraju se kao A, B, C, M i X, gdje svako slovo predstavlja 10 puta snažnije zračenje baklje.
Ta dva događaja uzrokuju poremećaje u Zemljinom magnetskom polju – geomagnetske oluje, čija se jačina mjeri s Planetarnim K-indeksom (Kp):
- Kp Index 5 = G1 blaga oluja, cca 1700 puta u ciklusu.
- Kp Index 6 = G2 umjerena oluja, cca 600 puta u ciklusu.
- Kp Index 7 = G3 snažna oluja, cca 200 puta u ciklusu.
- Kp Index 8 = G4 žestoka oluja, cca 100 puta u ciklusu.
- Kp Index 9 = G5 ekstremna oluja, cca 4 puta u ciklusu.
3. Gdje i kada najbolje vidjeti auroru borealis u Hrvatskoj?
Kada Kp index naraste na Kp 7 i bude aktivna G3 oluja postoje dobre šanse da se aurora borealis može vidjeti ili barem snimiti s područja Hrvatske. Kad su ti uvjeti ispunjeni, pogledaj auroral oval – kartu koja približno prikazuje rasprostranjenost i intenzitet aurore. Ako je lipo debela i crvena sjeverno od Hrvatske, vjerojatno se vidi ili se barem može fotografirati.
Naravno, sve se to mora dogoditi za vrijeme vedre noći, pa provjeri i vremensku prognozu.
Za najbolji pogled idi što sjevernije i na što veću nadmorsku visinu, da ti nikakva brda ili zgrade ne zaklanjaju pogled. Naravno, kao i s ostalim oblicima astrofotografije, to mora biti mjesto sa što manje svjetlosnog onečišćenja iznad tebe i prema sjeveru. U slučaju prethodnih dvaju pojava aurore kod nas, bila je jasno vidljiva i s Medvednice u Zagrebu, a snimljena je i s Lastova.
Kartu svjetlosnog onečišćenja možeš pogledati na stranici Light pollution map.
Valja imati na umu da se dolazak CME-a, odnosno početak oluje ne može precizno predvidjeti, riječ je o rasponu od nekoliko sati. U slučaju rijetkih ekstremnih geomagnetskih oluja, najbolje je biti spreman čim se smrači i dežurati koliko je moguće.
4. Kako snimiti auroru borealis?
Ključni alati u arsenalu svakog lovca na polarnu svjetlost su DSLR ili mirrorless fotoaparat, čvrst stativ koji osigurava stabilnost tijekom dužih ekspozicija te široko-kutni objektiv da uhvatiš što veći dio ovog spektakla koji pokrije veliki komad neba.
Polarno svjetlo je iznenađujuće dinamično, da bi se uhvatili detalji svjetlosnih zavjesa, kreni s ekspozicijom od nekih desetak sekundi. Dulje od toga, riskira se da svjetlost ispadne bezlična. Preporučujem što veći otvor blende kako bi se što više svjetlosti propustilo kroz objektiv i omogućila kraća ekspozicija. ISO vrijednost trebala bi biti između 400 do 1600. Naravno, sve ove postavke treba prilagoditi svjetlosnim uvjetima na licu mjesta.
Ovo su osnove za uspješno fotografiranje polarnog svjetla, ali važno je istaknuti da i s prosječnim mobitelom, primjenjujući gore navedene postavke, možeš zabilježiti ovaj fenomen, posebice ako je svjetlost dovoljno intenzivna. Uključi Profesionalni mod na kameri (obično bude skroz lijevo), tu ćeš imati maksimalnu kontrolu. Provjeri i postavke u aplikaciji, svakako stavi najveću kvalitetu slike i, ako postoji opcija, uključi RAW format.
ZAKLJUČAK:
Fotografiranje polarnih svjetlosti predstavlja jedno od najnevjerojatnijih iskustava koje priroda može ponuditi. Kroz praćenje solarnih aktivnosti, pravilnu pripremu i korištenje pravilnih tehnika fotografiranja, možeš uhvatiti ovu ljepotu na svojim fotografijama i stvoriti nezaboravne uspomene za čitav život. Strpljenje, ustrajnost i kreativnost ključni su za uspjeh u fotografiranju polarnih svjetlosti.
Snimanju aurore borealis u Hrvatskoj se treba pristupiti s dozom pesimizma jer se kod nas pojavljuje samo u ekstremnim uvjetima u periodima solarnog maksimuma (svako 11 godina) i traje kratko. Getomagnetska superoluja iz svibnja 2024., najjača u 20 godina, koja je trajala cijelu noć i imala nekoliko vrhunaca, teško da će se tako skoro ponoviti.
Ipak, kraj trenutnog solarnog maksimuma se predviđa nekad kroz 2024. ili 2025. i tko zna što će nam Sunce još prirediti.
Pozdrav s Brača, želim ti vedro nebo!
Croatian
Czech
Danish
Dutch
English
Finnish
French
German
Icelandic
Italian
Japanese
Korean
Norwegian
Polish
Portuguese
Russian
Slovak
Slovenian
Spanish
Swedish