fbpx
Skip to content

Kako snimiti “vražji” komet 12P/Pons-Brooks

O kometu

Komet 12P/Pons-Brooks jedan je od najsjajnijih periodičnih kometa, veći od Mount Everesta i posjećuje naš sunčev sustav svako 71 godina. Što znači da ovaj astronomski fenomen možeš vidjeti samo jednom ili dvaput u životu. Otkrio ga je 1821. francuski astronom Jean-Louis Pons, te kasnije 1883. britanski astronom William Robert Brooks. Njegov perihel (točka kad je najbliže Suncu) je 21. travnja 2024. s potencijalnom magnitudom oko +4.5, što je usporedno sa sjajem planeta Marsa na nebu (sve ispod magnitude +6.5 je vidljivo prostim okom).

Zašto “vražji” komet?
Ovaj komet se klasificira kao kriovulkanski (hladni vulkan). Njegova jezgra promjera oko 30 kilometara ispunjena je kriomagmom (mješavina leda, prašine i plinova). Sunčevo zračenje zagrijava nukelus, povećava se pritisak i kriomagma eruptira kroz pukotine u kometu. Jedna takva nasilna erupcija 5. listopada 2023. uzrokovala je širenje kome (plinoviti oblak oko jezgre) u obliku simetričnih vrškova koji su podsjećali na rogove.

Vražji komet snimljen iz Hrvatske. 12P/Pons-Brooks i galaksija Andromeda iznad suhozida na brdu kraj Dračevice, otok Brač.

Gdje i kada naći komet na nebu?

Komet trenutno napušta zviježđe Andromede kraj istoimene galaksije na sjeverno-zapadnom nebu, i svakim danom će biti sve zapadnije i približavat će se Jupiteru i Plejadama (Vlašići, Sedam sestara) točno na zapadu. Komet je nisko na horizontu, na nekih 10 stupnjeva. Najjednostavnije je poslužiti se nekim od besplatnih aplikacija zvjezdanih karti neba (npr. Stellarium). Do 26.3. sjaj Mjeseca će ga malo “utopiti”. Nakon toga, najbolje prilike za promatranje i snimanje su do kraja prvog tjedna travnja nekih sat i pol nakon zalaska, do negdje 21 sati kada komet zalazi ispod horizonta.

Kako promatrati i snimiti komet 12P/Pons-Brooks?

Kao i sa svakim astronomskim fenomenom, najbolje je naći jako tamno nebo. U tome će ti pomoći ova stranica. Udalji se od gradova i umjetnih svjetala i ako možeš nađi mjesto gdje je pogled prema zapadu čist od svjetlosnog onečišćenja ali i oblaka pa provjeri i vremensku prognozu. Uz obalu prema otvorenom moru ili na većim nadmorskim visinama kao npr. Sljeme u Zagrebu. Komet nije ni približno raskošan kao C/2020 F3 Neowise iz 2020., prostim okom se može razaznati njegova jezgra kao mutna zvijezda, ali za bolji doživljaj i više detalja, naročito njegovog repa, koristi dalekozor ili bilo koji teleskop. Imaj na umu da ljudsko oko nije osjetljivo kao senzor fotoaparata s kojim nastaju ovakve fotografije. Svakako, za zaljubljenike u svemir ovo je prilika koju bi bilo šteta propustiti. 

Za snimanje kometa vrijede upute iz mog popularnog vodiča osnova astrofotografije (ključno je “pravilo 500” i veliki otvor blende), uz par preinaka. Ako je cilj snimati samo komet, najbolje krenuti s objektivima od 100 mm i većim da za krupni kadar nukleusa i repa. Za pejzaže poput ovog mog u prilogu, preporučujem objektive 35 ili 50 mm. Mobitel pričvršćen na prosječan teleskop također može pružiti solidne rezultate. Komet i njegov rep bit će jasno uočljivi i u kompozicijama sa široko-kutnim objektivima, ali će komet biti manje impozantan. Moja fotografija je spoj 300 uzastopnih ekspozicija spojenih s image-stacking programom, Sequator, u jednu (time se uklanja šum i dobiva više detalja) taj broj se može smanjiti na 30ak korištenjem star trackera, snimanjem na tamnijem nebu i/ili s boljom opremom (ja koristim početnički crop-senzor DSLR Nikon D3300 i Nikkor 50 mm 1.8G). Ista tehnika slaganja ekspozicija je korištena za snimanje prednjeg plana.

Priložena pejzažna astrofotografija kometa 12P/Pons-Brooks i galaksije Andromede nad bračkim suhozidom kraj Dračevice snimljena je 13. ožujka na 300m nadmorske visine dok komet bio nekih 10 stupnjeva na nebu. Tek u četvrtoj noći uspona na brdo imao sam sreće da uhvatim rupu u oblacima na sat vremena da uspijem snimiti komet i galaksiju. Posebno mi je draga ova fotografija, ne samo zbog spektakularnog prizora koji se viđa jednom u životu koji je vrijedan dodatak mojoj nadolazećoj knjizi astrofotografije, nego i zbog toga što sam lokaciju otkrio u društvu svoje drage majke Dunje. 

Pozdrav s Brača i želim ti vedro nebo!

Rec' čagod